Preračunavanje tlaka

Kalkulator tlaka je praktičan alat za inženjere, servisere ili stručnjake za automatiku koji rade s senzorima i pneumatskim sustavima. Omogućuje brzo preračunavanje najpopularnijih jedinica tlaka, kao što su paskali, barovi, atmosfere ili PSI. Zahvaljujući njemu lako ćeš usporediti podatke iz različitih izvora i prilagoditi vrijednosti zahtjevima konkretnog sustava.

Za što služi kalkulator tlaka?

Kalkulator tlaka TME omogućuje učinkovito pretvaranje vrijednosti tlaka između različitih jedinica bez potrebe za ručnim izračunavanjem ili korištenjem tablica. Alat je posebno koristan tijekom:

uspoređivanja tehničkih specifikacija komponenata s različitih tržišta (npr. Europa naspram SAD-a),
odabira ventila, senzora ili pretvarača tlaka,
konfiguriranja pneumatskih i hidrauličnih sustava,
analize dokumentacije proizvođača koji koriste različite sustave jedinica.

Zahvaljujući kalkulatoru brzo ćeš pretvoriti tlak iz bara u PSI, iz atmosfere u pascale, ili npr. iz mmHg u Pa, što olakšava svakodnevni rad u servisu, laboratoriju ili na inženjerskom radnom mjestu.

Najčešće korištene jedinice tlaka

U svijetu se koristi nekoliko različitih jedinica tlaka – ovisno o industriji, zemlji i specifičnosti primjene. U tablici ispod predstavljamo najpopularnije od njih te njihove pretvornike u odnosu na baznu jedinicu SI sustava, tj. pascal (Pa).

Jednostka	Symbol	Wartość w Pa	Typowe zastosowanie
Paskal	Pa	1	jedinica SI, znanost, laboratorijska mjerenja
Hektopaskal	hPa	100	meteorologija
Kilopaskal	kPa	1 000	industrija, automobilizam
Bar	bar	100 000	tehnika, hidraulički i pneumatski sustavi
Tehnička atmosfera	at	98 066,50	hidraulika, industrijska tehnika
Normalna atmosfera	atm	101 325	fizika, kemija, referentni podaci
PSI (funt na cal²)	PSI	6 894,76	SAD, automobilizam, komprimirani zrak
Milimetar stupca žive	mmHg	133,32	medicina, laboratorijska mjerenja
Torr	Torr	133,32	znanstvene primjene, vakuum

Važno je zapamtiti da se različite jedinice koriste izmjenično, ali to nisu identične vrijednosti. Stoga je točna konverzija neophodna, posebno u inženjerskim primjenama i automatizaciji.

Primjena pretvarača tlaka u praksi

Poznavanje jedinica tlaka i sposobnost njihovog brzog pretvaranja važni su u mnogim tehničkim područjima. Evo nekoliko primjera u kojima kalkulator može biti koristan:

Odabir senzora tlaka, npr. senzor opisan u PSI, a sustav očitava vrijednosti u barima;
Konverzija podataka u dokumentaciji, npr. ventil proizvođača iz SAD-a ima raspon 0–100 PSI, a sustav je projektiran u kPa;
Rad s industrijskom pneumatikom – cilindri, kompresori i ventili često koriste tlak izražen u barima ili atmosferama;
Mjerenje tlaka u vakuumskim sustavima, gdje se koriste mmHg, Torr ili Pa.

Točna konverzija jedinica tlaka pomaže u sprječavanju pogrešaka u projektiranju sustava, povećava sigurnost i olakšava integraciju komponenata iz različitih izvora.

FAQ - najčešća pitanja o pretvaranju tlaka

Je li bar i atmosfera isto?

Ne. 1 bar točno je 100 000 Pa, dok je 1 tehnička atmosfera (at) 98 066,5 Pa, a normalna atmosfera (atm) 101 325 Pa. U svakodnevnoj praksi su slične, ali u tehničkim izračunima važno je održati preciznost.

Kada se koriste paskali, a kada bari?

Paskali (Pa) i kilopaskali (kPa) su jedinice SI sustava, korištene uglavnom u znanosti, elektronici i tehničkoj dokumentaciji. Bari (bar) su popularni u industriji, servisu i automatizaciji, jer su bolji za izražavanje radnog tlaka (1 bar = 100 000Pa).

Zašto se u SAD-u koristi PSI?

PSI (pounds per square inch) jedinica je koja potječe iz imperijalnog sustava, koji je još uvijek standard u SAD-u. Široko se koristi u automobilizmu, hidraulici i sustavima komprimiranog zraka.

Čime se razlikuje hPa od mbar?

To je točno ista vrijednost. 1hPa = 1mbar = 100Pa. Obje jedinice koriste se izmjenično, posebno u meteorologiji.

Je li apsolutni tlak i relativni tlak isto?

Ne. Apsolutni tlak (abs) mjeri se u odnosu na vakuum (0Pa). S druge strane, relativni tlak (relativni) mjeri razliku u odnosu na atmosferski tlak. Zato npr. manometar koji pokazuje „0 bar“ zapravo mjeri oko 1atm relativno.

Znate li da…

1 atmosfera je tlak koji stvara stup žive visine 760mm – nekad mjeren podizanjem i spuštanjem cijevi ispunjenih živom.
Tlak utječe na temperaturu ključanja vode, npr. na visini od 3000m n.v. voda ključa već na 90°C.
Na dnu Marijanskog rova tlak iznosi oko 1086bara. To je kao da na svaki cm² djeluje težina od oko 1100kg.
U automobilskoj tehnici često se miješaju bari i PSI – 1bar je oko 14,5 PSI. Tipičan tlak u automobilskoj gumi iznosi oko 2,2–2,5 bara, što odgovara vrijednosti 32–36 PSI.
Bar nije jedinica SI sustava, ali je vrlo popularna u industriji i automatizaciji. Uvedena je 1909. godine od strane norveškog meteorologa Wilhelma Bjerknesa.
U medicini se još uvijek koriste mmHg (milimetri stupca žive) za mjerenje krvnog tlaka, iako to nije jedinica SI sustava. Jedinica "mmHg" potječe iz vremena merkurijalnog barometra Evangelista Torricellija (1643.).
U meteorologiji do sredine 20. stoljeća koristili su se milibari, koji su formalno zamijenjeni hektopaskalima. 1mbar = 1hPa.
Termin "paskal" uveden je 1971. godine u čast francuskog fizičara Blaisea Pascala, koji je istraživao svojstva tekućina i plinova. Prije se uglavnom koristilo „N/m²“.
Pod vodom tlak raste za 1atm svakih 10 metara dubine. Prema Boyleovom zakonu, volumen plina je obrnuto proporcionalan tlaku, što znači da volumen pluća ronioca smanjuje s povećanjem dubine. Na dubini od 10m volumen pluća pada na polovicu, na 30m – na četvrtinu, na većim dubinama pojavljuje se rizik od ozljede pluća zbog tlaka (tzv. barotrauma), ako ronilac ne izjednačava tlak ili previše brzo izranja. Zato ronioci nikada ne bi trebali zadržavati dah tijekom izranjanja, jer to može dovesti do pucanja plućnih mjehurića.
Čovjek osjeća bol u ušima već pri razlici tlaka od 0,2atm, zbog čega je tako važno regulirati tlak u kabinama zrakoplova.